D90d719a 9f54 4fca 8942 94769435a129
Grb
F374c8b1 a08e 4190 a9cb cad6cd3571e5
Dres
2249ced0 f589 4a29 a233 5bbd2750ccb1

Prva postava - objavljeno: 05.06.18

Pozicija Ime Prezime Mjesto rođenja Like Dislike
GK Andrey LUNEV Moskva

7

image/svg+xml

4

GK Igor AKINFEEV Vidnoye

15

image/svg+xml

4

GK Yuri LODIGIN Vladimir

0

image/svg+xml

1

DC Aleksey BEREZUTSKI Moskva

0

image/svg+xml

0

DC Oleg KUZMIN Moskva

0

image/svg+xml

0

DC Sergej IGNASHEVIC Moskva

0

image/svg+xml

0

DC Vasili BEREZUTSKI Moskva

5

image/svg+xml

1

DC/DRL Andrey SEMENOV Moskva

3

image/svg+xml

2

DC/DRL Ivan NOVOSELTSEV Moskva

0

image/svg+xml

1

DRL Renat YANBAEV Noginsk

0

image/svg+xml

0

DRL/MR Aleksey KOZLOV Petrozavodsk

0

image/svg+xml

0

DR Sergei PARSHIVLYUK Moskva

0

image/svg+xml

0

DR Vyacheslav KARAVAEV Moskva

2

image/svg+xml

1

DLC/ML Georgi JIKIA Moskva

3

image/svg+xml

2

DL/ML Georgi SCHENNIKOV Moskva

6

image/svg+xml

4

DMC Roman EMELJANOV Pavlovo

0

image/svg+xml

1

MC Dmitri TARASOV Moskva

2

image/svg+xml

1

MC Pavel MAMAEEV Moskva

4

image/svg+xml

1

MRC Aleksandr SAMEDOV Moskva

3

image/svg+xml

1

MRC Ilia MAKSIMOV Moskva

0

image/svg+xml

0

ML/DL Dmitri KOMBAROV Moskva

4

image/svg+xml

4

MRLC Aleksandr TASHAEV Moskva

0

image/svg+xml

0

AMC Oleg IVANOV Moskva

2

image/svg+xml

1

AMC Roman EREMENKO Moskva

0

image/svg+xml

0

AMRLC Konstantin KUCHAEV Ryazan

0

image/svg+xml

0

AMRLC Vyacheslav PODBEREZKIN Moskva

1

image/svg+xml

1

AMRL Denis CHERYSHEV Nizhny Novgorod

10

image/svg+xml

1

AMRL Diniyar BILYALETDINOV Moskva

0

image/svg+xml

0

FRLC Fiodor ČERNYCH Moskva

0

image/svg+xml

0

FRLC Pavel YAKOVLEV Moskva

0

image/svg+xml

1

FRLC Timur ZHAMALETDINOV Moskva

1

image/svg+xml

1

FC Fedor CHALOV Moskva

1

image/svg+xml

1

FC/SS Artyom DZYUBA Moskva

9

image/svg+xml

1

(Danas dio. Rusija oko Moskve)

Moskva je prije formiranja vlastite kneževine bila dio kneževine Vladimir-Suzdal. Moskovska kneževina nastala je u drugoj polovici 13.st., u razdoblju kada je labava federacija mnoštva slavenskih kneževina, tzv. Kijevskom Rus' ili Zemljom Rus', priznavala vrhovnu vlast azijskih Tatara.  Odnos između ''Rusa'' i Horde bio je odnos pokorenog naroda, iskorištavanog od susjedne države, koja je bila prisutna samo u osobama svojih predstavnika, koji su svoju vlast, učestalo osporavanu, manifestirali upadima i pljačkama. Tatari su iskorištavali činjenicu da su knezovi bili međusobno podijeljeni, a vrhovnima su proglašavali  one koji bi najbolje udovoljili njihovim interesima. Početkom 14.st. prevlast je dobila Moskva, čiji će knez Dmitrij poraziti tatarsku vojsku na Kulikovu polju istočno od Dona (1380), ali će se Moskva usuditi odbiti plaćanje danka Tatarima tek stoljeće poslije toga.

Ruska pravoslavna crkva se nakon pada Carigrada (1453.) pod islamsko Carstvo nameće kao novo uporište pravoslavne vjere. Istovremeno, knez Ivan III. Vasiljević (vl.1462-1505) počinje svoju zemlju smatrati nasljednicom propalog Bizantskog Carstva, Moskvu ''Trećim Rimom'', a sebe skupljačem »svih zemalja Rus« i nasljednikom Kijevske države. Uz pomoć Crkve, knez Ivan III. oslobađa Moskvu od tatarske vlasti. Crkva je desetljećima, uz knezove, čiji je otpor bio manje kontinuiran i nije bio toliko jednoglasan, bila središte otpora tatarskoj vlasti, a sada je izgradila je tada teoriju prema kojoj je veliki knez primio svoju vlast od Boga. Ona je bila ograničena, no morala je biti upotrijebljena za potporu vjere, progon krivovjernika i zaštitu crkvenih dobara. Također, s uzdignućem Moskovske države, koja je sebe proglasila skupljačem »svih ruskih zemalja« i nasljednikom Kijevske države, ta državna tvorevina postupno učvršćuje uz sebe naziv Rus’. Ipak, tatarske će prijetnje s istoka biti konačno uklonjene tek u drugoj polovici 16.st, a istovremeno se pritisak na državu provodio sa Zapada od strane katoličkih Teutonskih vitezova i moćne Poljsko-litvanske unije.

Izvori
  •  

    • Felipe FERNANDEZ-ARMESTO, Narodi Europe, Zagreb, 1997.
    • Grupa autora, Povijest: Humanizam i renesansa, doba otkrića, knjiga VIII., Zagreb 2008.
    • Grupa autora, Povijest: Razvijeni srednji vijek , knjiga VII., Zagreb 2008.
    • Dmytro NALYVAJKO: Kijevs'ka Rus'i Zapadna Europa u: Zakarpats'ka Ukrajina: povijest – tradicija – identitet (Priredio Jevgenij Paščenko, Zagreb: Hrvatsko-ukrajinsko društvo, 2013.,21-73
    • M.Kotljar,VKravčenkoVHolodnyc'kyj,. LKovpak: Rus’, Rusy, Rusyni u: Zakarpats'ka Ukrajina: povijest – tradicija – identitet (Priredio Jevgenij Paščenko, Zagreb: Hrvatsko-ukrajinsko društvo, 2013., 19; Felipe FERNANDEZ-ARMESTO, Narodi Europe, Zagreb, 1997