Grofovija Flandrija

(danas : zapadna Belgija, dijelovi sjeverne Francuske i južne Nizozemske)

Stvaranjem grofovije Flandrije, zapadnofranački kraljevi su  željeli osigurati sjeverne granice svoje države koje su bile česte mete vikinških napada, ali će se s vremenom i sami grofovi osamostaliti od središnje vlasti u Parizu. Iako su bili političko ujedinjeni pod vrhovnom vlašću flandrijskog grofa, stanovnici Flandrije su bili daleko od homogenosti. I dok je u južnim dijelovima prevladavao uglavnom romanski jezik, u sjevernijim, ujedno i gušće naseljenim područjima, dominantni su bili oblici germanskog jezika, a obalna područja su bila naseljena ljudima saksonskog ili frizijskog porijekla.

 Ubrzani gospodarski i društveni razvoj gradova sve je više nametao koncepciju društvene organizacije različitu od feudalne, a naročito su flandrijski gradovi napredovali brže nego glomazne feudalne države. Industrija tkanina, koja je uglavnom surađivala s engleskim trgovcima vune i proizvodila tekstil visoke kvalitete. Trgovci svih zemalja početi dolaziti u Flandriju, a morski će promet preko Bruggea postati centar europske trgovine. Flandrija je profitirala od svog geografskog položaja budući da joj je on pružao mogućnost bivanja posrednika između sredozemnih, skandinavskih i baltičkih zemalja, kao i Engleske te područja Rajne, naročito Kolna. Radi očuvanja svoje nezavisnosti flandrijski će grofovi često ulaziti u rat s francuskim kraljevima, ali će im veći problem predstavljati pokušaji većeg osamostaljivanja bogatih flandrijskih gradova.