7c3da183 2ca1 46f3 8ae7 3870bfa4110f
Grb
Bbda872a 0f38 47cd 9bb4 37726c50133c
Dres
0b0539ca f425 4d7d b09a cdc636876ca1

Prva postava - objavljeno: 16.02.18

Pozicija Ime Prezime Mjesto rođenja Like Dislike
GK Danijel SUBAŠIĆ Zadar

55

image/svg+xml

3

GK Dominik LIVAKOVIĆ Zadar

10

image/svg+xml

2

GK Lovre KALINIĆ Split

29

image/svg+xml

5

DC Emir SPAHIĆ Dubrovnik

9

image/svg+xml

4

DC Goran MILOVIĆ Split

8

image/svg+xml

4

DC Josip ELEZ Split

11

image/svg+xml

3

DC Lorenco ŠIMIĆ Split

9

image/svg+xml

0

DC Petar BOSANČIĆ Split

7

image/svg+xml

2

DC Zoran NIŽIĆ Split

13

image/svg+xml

3

DLC Antonio MILIĆ Split

12

image/svg+xml

0

DL Ante VRLJIČAK Split

1

image/svg+xml

5

DL Ivan STRINIĆ Split

24

image/svg+xml

4

DMC Andrija BALIĆ Split

10

image/svg+xml

0

DMC Josip RADOŠEVIĆ Split

10

image/svg+xml

1

MC Luka MODRIĆ Zadar

52

image/svg+xml

7

MC Marko BAKIĆ Budva

3

image/svg+xml

4

MC Nikola MORO Split

11

image/svg+xml

2

AMC Franko ANDRIJAŠEVIĆ Split

9

image/svg+xml

2

AMC Mijo CAKTAŠ Split

7

image/svg+xml

1

AMRL Alen HALILOVIĆ Dubrovnik

15

image/svg+xml

9

AMRL Ivan PERIŠIĆ Split

41

image/svg+xml

1

AMRL Marin TOMASOV Zadar

6

image/svg+xml

4

AMRL Nikola VLAŠIĆ Split

31

image/svg+xml

2

AMRL/FC Ante ERCEG Split

11

image/svg+xml

1

AMRL/FC Staniša MANDIĆ Herceg Novi

4

image/svg+xml

5

FRLC Ante REBIĆ Split

18

image/svg+xml

0

FRLC Marko LIVAJA Split

6

image/svg+xml

1

FC Ivan SANTINI Zadar

18

image/svg+xml

4

FC Nikola KALINIĆ Split

36

image/svg+xml

6

FC Stipe PERICA Zadar

13

image/svg+xml

2

(Danas: obalni dio regije Dalmacije u Hrvatskoj, obalni dio Crne Gore)

Pojam Dalmacije se mijenjao kroz stoljeća. I dok je antička rimska provincija Dalmacija dosezala i do rijeke Drine, avarski i slavenski upadi tijekom 6. i 7.st. sveli su Dalmaciju na istočnojadranske bizantske gradove od Kvarnera na sjeveru do Kotora na jugu i njihovo usko zaleđe (Dubrovnik, Zadar, Split, Kotor, Trogir).Međutim, ne i cijela obala. Neki su manje razvijeni obalni gradovi (Biograd, Šibenik) pripadali susjednom Hrvatskom kraljevstvu, što se u srednjem vijeku prostiralo u istočnojadranskom kontinentalnom zaleđu. Naravno, srednjovjekovne granice nisu bile strogo definirane kao danas. Primjerice Šibenik je s vremenom postajao sve sličniji dalmatinskim gradovima, krajem 13. i početkom 14. stoljeća učvrstio svoj status autonomne komune, a priznavao je povremeno i vlast Venecije.

Budući da je Carigrad ponekad u Dalmaciji imao tek simboličnu vlast, od 10.st. car za upravitelje pojedinih gradova imenuje vladare kraljevine Hrvatske. Neki od njih su čak, krajem 10.st. i sredinom 11.st., počeli u svoju titulu dodavati naslov kralja Dalmacije, što je, barem u teoriji i u glavama nositelja hrvatske krune, značilo sjedinjenje tih dvaju područja pod jedinstveno Kraljevstvo. Međutim, dalmatinski gradovi su također ponekad priznavali i vlast Venecije koja je njima isto upravljala u carevo ime i uz njegovo odobrenje te, a njen je dužd, također, ubacio u svoju titulu ime Dalmacije.

Organizirani kao komune, gradovi su se odupirali svakom ugrožavanju svoje zasebnosti. Komune su bile podvrgnute samo središnjoj vlast, na čijem će se vodstvu od 12.st. mijenjati venecijanski duždevi i (hrvatsko-)ugarski kraljevi, a povremeno i mjesne hrvatske i bosanske velikaške obitelji. Također, na njih će svoje povijesno pravo, koje datira još od 5.st., polagati i Bizant. Podjele stanovnika nikada nisu išle po jezičnoj (slavenski, romanski) ili nekakvoj etničkoj liniji, već su sebe prije svega dijelili na ''Splićane'' i ''Nesplićane'' ili na ''Zadrane'' i ''Nezadrane''. Neovisni jedan od drugog, svaki je grad imao vlastitog sveca zaštitnika i snažno razvijeni lokalni patriotizam. Ipak, 1409. godine dužd je kupio prava na Dalmaciju od poraženog pretendenta na ugarsko prijestolje te će oni do kraja 18.st ostati pod vlašću Venecijanske ili Mletačke Republike. Izuzetak je bio jedino Dubrovnik koji će prerasti u samostalnu državu s aristokratsko-republikanskim upravnim sustavom (Repubblica di Ragusa).

 

Izvori
    • Neven BUDAK, Tomislav RAUKAR, Hrvatska povijest srednjeg vijeka, Zagreb, 2006.
    • Vinko FORETIĆ, Studije i rasprave iz hrvatske povijesti, Split, 2001.
    • Emil HERŠAK, »Hrvati od gusarske drŽave do samostalnosti", poglavlje u knjizi: Carlo Alberto Brioschi, Kratka povijest korupcije. Zagreb 2007.
    • Marko PIJOVIĆ, ''Pristupi proučavanju identiteta u prošlosti'', Historijska traganja, 8/2011., 9-60
    • Ivo RENDIĆ MIOČEVIĆ, Zlo velike jetre, Split, 1996.
    • ''U potrazi za mirom i blagostanjem: hrvatske zemlje u 18. Stoljeću'',  Povijest Hrvata, sv. V, (ur.Lovorka Čoralić), Zagreb, 2013.
    • Ivo Glavaš, ''Koliko znamo o najranijoj povijesti Šibenika'', http://m.sibenik.in/zaboravljeni-sibenik/koliko-znamo-o-najranijoj-povijesti-sibenika/51032.html
    • ''Komuna'', http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=32683
    • GRB: https://en.wikipedia.org/wiki/Coat_of_arms_of_Dalmatia