Austro-Ugarsko Carstvo
Zbog izbacivanja Austrije iz Njemačkog saveza 1866., oslabljeni Beč je bio primoran priznati Ugarsku kao ravnopravnog partnera u državi, unatoč ranijem naglašavanju da su Mađari s revolucijom iz 1848-49 zauvijek “proigrali” svoja ustavna prava. Carstvo se reorganizira na austrijski i mađarski dio (1867).
Grb
Dres
Pozicija | Ime | Prezime | Mjesto rođenja | Like | Dislike | |
---|---|---|---|---|---|---|
GK | Jan | OBLAK | Škofja Loka |
44 |
6 |
|
GK | Petr | CECH | Plzeň |
9 |
0 |
|
DC | Aleksandar | DRAGOVIĆ | Beč |
7 |
4 |
|
DC | Martin | ŠKRTEL | Handlová |
32 |
10 |
|
DC | Milan | ŠKRINIAR | Žiar nad Hronom |
41 |
6 |
|
DRC | Branislav | IVANOVIĆ | Sremska Mitrovica |
42 |
15 |
|
DLC | Tamas | KADAR | Veszprem |
10 |
5 |
|
DRLC | Domagoj | VIDA | Našice |
34 |
6 |
|
DRL | Šime | VRSALJKO | Rijeka |
54 |
7 |
|
DR | Lukasz | PISZCZEK | Goczałkowice-Zdrój |
14 |
2 |
|
DR/MR | Darijo | SRNA | Metković |
13 |
9 |
|
DL | Christian | FUCHS | Neunkirchen |
9 |
5 |
|
DL/MLC | David | ALABA | Beč |
28 |
3 |
|
DMC | Milan | BADELJ | Zagreb |
44 |
6 |
|
MC | Luka | MODRIĆ | Zadar |
89 |
8 |
|
MC | Mateo | KOVAČIĆ | Linz |
20 |
0 |
|
MRLC | Marcelo | BROZOVIĆ | Zagreb |
43 |
4 |
|
AMC/SS | Marek | HAMŠIK | Banská Bystrica |
39 |
5 |
|
AMRLC | Bartosz | KAPUSTKA | Tarnów |
4 |
2 |
|
AMRLC | Dušan | TADIĆ | Bačka Topola |
21 |
8 |
|
AMRLC | Nicolae | STANCIU | Alba Iulia |
9 |
11 |
|
AMRL | Ivan | PERIŠIĆ | Split |
80 |
4 |
|
AMRL | Laszlo | KLEINHEISLER | Kazincbarcika |
2 |
1 |
|
AMRL | Marcel | SABITZER | Graz |
0 |
1 |
|
AMRL | Nikola | VLAŠIĆ | Split |
41 |
3 |
|
FRLC | Ante | REBIĆ | Split |
41 |
1 |
|
FRLC | Mario | MANDŽUKIĆ | Slavonski Brod |
50 |
1 |
|
FRLC | Marko | ARNAUTOVIĆ | Beč |
8 |
3 |
|
FC | Andrea | PETAGNA | Trst |
1 |
4 |
|
FC | Nikola | KALINIĆ | Split |
47 |
11 |
|
FC | Patrik | SCHICK | Prag |
6 |
4 |
|
FC/SS | Andrej | KRAMARIĆ | Zagreb |
44 |
3 |
(Danas: Austrija, Mađarska, Slovačka, Hrvatska, dio Srbije, dio Rumunjske, Trst, dio Poljske, Slovenija, Češka)
Osim zajedničkog vladara - habsburškog cara, čiju je čast obavljao Franjo Josip (vl.1848-1916), zajednički poslovi Austrije i Ugarske biti vanjska politika, vojska i financije. Vodeći se primjerom Francuza, mađarska elita je kroz 19.st. htjela od područja pod krunom sv. Stjepana stvoriti nacionalnu državu u kojoj može postojati samo jedan ''politički narod''- mađarski. Međutim, za razliku od Francuske, Ugarska nije bila neovisna država, potencijalni ''politički Mađari'' imali su nesrodne jezike naspram mađarskog, a i među svima njima (Hrvati, Slovaci, Rumunji, Srbi, Rusini) vlastiti nacionalni pokreti su započeli nadoknadivim zakašnjenjem u odnosu na njih, čak štoviše mađarski nacionalizam im je bio i glavni pokretač.
Habsburgovci, za razliku od monarha koji su prihvaćali određenu nacionalnu identifikaciju, nisu nametali nekakvi austrijski nacionalizam. Nisu htjeli da u Carstvu nastane jedna velika nacija koja bi onda po uzoru na Francusku možda srušila cara. Čak ako bi se ponekad i stekao dojam da potiču politiku germanizacije, njihovim mjerama su upravljale želje za jedinstvenim i univerzalnim Carstvom. Kad već nisu mogli zaustaviti stvaranje nacionalnih pokreta u drugoj polovici 19.st., Beč je dopuštao kulturni nacionalizam, odnosno izgradnju nacionalnog identiteta kroz književnost, poeziju, likovnu umjetnost, školstvo, pisanje vlastite nacionalne povijesti, sportska društva (sokol) itd.
Izvori
- Benedict ANDERSON, Nacija: zamišljena zajednica : razmatranja o porijeklu i širenju nacionalizma, Zagreb 1990.
- Duško BILANDŽIĆ, Hrvatska moderna povijest, Zagreb, 1999.
- Petr ČORNEJ, Ivana ČORNEJOVA, Ivan RADA, Vratislav VRANIČEK,''Povijest Češke : od seobe Slavena do suvremenog doba'', Zagreb, 2014.
- Snježana KORDIĆ, Jezik i nacionalizam, Zagreb 2010.
- Dinko ŠOKČEVIĆ, Hrvati u očima Mađara, Mađari u očima Hrvata , Zagreb, 2006.
- Alan John Percivale TAYLOR, Habsburška monarhija: 1809-1918., Zagreb, 1990.
- Grb: https://en.wikipedia.org/wiki/House_of_Habsburg