Zemlje ugarske krune
Nekada jedna od teritorijalno većih država srednje Europe, Zemlje ugarske krune su se nakon osmanskih osvajanja tijekom 16.st. svele na ''Ostatke ostataka'' zauzimajući tek krajnji sjeverni i sjeverozapadni dio svog kraljevstva iz srednjovjekovnog perioda. Istovremeno krunu će preuzeti obitelj Habsburg koja će tu titulu zadržati idućih 5 stoljeća.
Grb
Dres
Pozicija | Ime | Prezime | Mjesto rođenja | Like | Dislike | |
---|---|---|---|---|---|---|
GK | Josip | POSAVEC | Varaždin |
20 |
6 |
|
GK | Lukas | HRADECKY | Bratislava |
15 |
6 |
|
GK | Martin | DUBRAVKA | Žilina |
5 |
2 |
|
DC | Jozo | ŠIMUNOVIĆ | Zagreb |
2 |
0 |
|
DC | Martin | ŠKRTEL | Handlová |
32 |
10 |
|
DC | Milan | ŠKRINIAR | Žiar nad Hronom |
40 |
6 |
|
DRC | Tin | JEDVAJ | Zagreb |
28 |
6 |
|
DLC | Tamas | KADAR | Veszprem |
10 |
5 |
|
DRLC | Tomas | HUBOCAN | Žilina |
4 |
3 |
|
DR | Petr | PEKARIK | Žilina |
0 |
2 |
|
DL | Josip | PIVARIĆ | Zagreb |
6 |
5 |
|
DC/DMC | Filip | BENKOVIĆ | Zagreb |
5 |
0 |
|
DMC | Milan | BADELJ | Zagreb |
44 |
6 |
|
MC | Domagoj | ANTOLIĆ | Zagreb |
3 |
1 |
|
MC | Juraj | KUCKA | Bojnice |
10 |
4 |
|
MC | Stanislav | LOBOTKA | Trenčín |
10 |
6 |
|
MRC | Matus | BERO | Ilava |
2 |
3 |
|
MRLC | Marcelo | BROZOVIĆ | Zagreb |
43 |
4 |
|
AMC | Ante | ĆORIĆ | Zagreb |
2 |
1 |
|
AMC | Laszlo | BENEŠ | Dunajská Streda |
6 |
3 |
|
AMC/SS | Marek | HAMŠIK | Banská Bystrica |
39 |
5 |
|
AMC/SS | Ondrej | DUDA | Snina |
6 |
1 |
|
AMRLC | Marko | ROG | Varaždin |
18 |
2 |
|
AMRL/DR | Fran | TUDOR | Zagreb |
3 |
1 |
|
AMRL | Miroslav | STOCH | Nitra |
3 |
2 |
|
AMRL | Robert | MAK | Bratislava |
6 |
2 |
|
AMRL | Vladimir | WEISS | Bratislava |
8 |
2 |
|
AML/DL | Petar | BOČKAJ | Zagreb |
5 |
1 |
|
FRLC | Marko | PJACA | Zagreb |
17 |
0 |
|
FC | Adam | NEMEC | Banská Bystrica |
6 |
3 |
|
FC | Krisztian | NEMETH | Győr |
0 |
1 |
|
FC | Michal | DURIS | Uherské Hradiště |
0 |
2 |
|
FC/SS | Andrej | KRAMARIĆ | Zagreb |
44 |
3 |
(Danas dio: sjverozapadna Hrvatska, zapadna Mađarska, zapadna Slovačka)
S građanskim ratom (1527-1538) i osmanskim osvajanjima u 16.st. dolazi do podijele Ugarskog kraljevstva na(polu)samostalnu kneževinu Erdelj na istoku i zapadni dio, tzv Partium sa sjedištem u Požunu, koji je izabrao Ferdinanda Habsburgovca (vl-1526-1564), brata cara Karla V., za novog kralja. Inače, otada počinje raslojavanje Habsburgovaca na španjolsku i austrijsku granu, pri čemu je mlađi Ferdinand dobio vlast u austrijskim nasljednim zemljama, češku krunu, a sredinom 16.st. i titulu cara. Partium su zbog znatno smanjenog opsega nekadašnjeg kraljevstva zvali i ''Ostaci ostataka'' (reliquiae reliquiarum) , a on sam se dijelio na veći ugarski dio i manji hrvatsko-slavonski. Međutim, i takva umanjena je bila velika približno kao austrijske nasljedne zemlje ili Zemlje Češke krune. Zahvaljujući novonastalom sustavu obrane granica od Osmanlija, ''Ostaci'' su postali obrambeni štit habsburških posjeda u srednjoj Europi od Osmanlija.
Kao i ranije, najveća će moć ostati u rukama velikaških obitelji među kojima su se isticali Battjyany, Esterhazy, Nadasdy, Bathory, Rakozcy, Zrinski itd. Svi su oni imali plemićke statuse i zasebne grane u više država te brojne posjede s etnički različitim stanovništvom, što je uostalom uobičajen slučaj u feudalnoj Europi. Također, osmanska osvajanja, seljenje hrvatskih velikaša na sjever, sjedinjenje hrvatskog i slavonskog sabora bili su jedni od razloga preseljenja imena Hrvatske s dinarskog područja na neosvojeno područje sjeverozapadnog dijela srednjovjekovne Slavonije oko Zagreba, pri čemu će ta promjena naziva biti jasnija nakon oslobodilačkih ratova krajem 17.st.
Izvori
- Ivo GOLDSTEIN, Povijest: Hrvatska povijest, knjiga XXI., Zagreb 2008.
- Geza PALFFY, '' Prekogranična povezanost Nikole IV. i Nikole VII. Zrinskog '', Susreti dviju kultura: obitelj Zrinski u hrvatskoj i mađarskoj povijesti (gl.ur. Romana Horvat), Zagreb, 2012. 117-163
- Alan John Percivale TAYLOR, Habsburška monarhija: 1809-1918., Zagreb, 1990.
- Stanko ANDRIĆ, ''Slavonija'', http://hipsb.hr/slavonija/
- ''Vojna krajina'',: http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=65199