Zemlje ugarske krune

(Danas dio: sjverozapadna Hrvatska, zapadna Mađarska, zapadna Slovačka)

S građanskim ratom (1527-1538) i osmanskim osvajanjima u 16.st. dolazi do podijele Ugarskog kraljevstva na(polu)samostalnu kneževinu Erdelj na istoku i zapadni dio, tzv Partium sa sjedištem u Požunu, koji je izabrao Ferdinanda Habsburgovca (vl-1526-1564), brata cara Karla V., za novog kralja.  Inače, otada počinje raslojavanje Habsburgovaca na španjolsku i austrijsku granu, pri čemu je  mlađi Ferdinand dobio vlast u austrijskim nasljednim zemljama, češku krunu, a sredinom 16.st. i titulu cara. Partium su zbog znatno smanjenog opsega nekadašnjeg kraljevstva zvali i ''Ostaci ostataka'' (reliquiae reliquiarum) , a on sam se dijelio na veći ugarski dio i manji hrvatsko-slavonski. Međutim, i takva umanjena je bila velika približno kao austrijske nasljedne zemlje ili Zemlje Češke krune. Zahvaljujući novonastalom sustavu obrane granica od Osmanlija, ''Ostaci'' su postali obrambeni štit habsburških posjeda u srednjoj Europi od Osmanlija.

 Kao i ranije, najveća će moć ostati u rukama velikaških obitelji među kojima su se isticali Battjyany, Esterhazy, Nadasdy, Bathory, Rakozcy, Zrinski itd. Svi su oni imali plemićke statuse i zasebne grane u više država te brojne posjede s etnički različitim stanovništvom, što je uostalom uobičajen slučaj u feudalnoj Europi. Također, osmanska osvajanja, seljenje hrvatskih velikaša na sjever, sjedinjenje hrvatskog i slavonskog sabora bili su jedni od razloga preseljenja imena Hrvatske s dinarskog područja na neosvojeno područje sjeverozapadnog dijela srednjovjekovne Slavonije oko Zagreba, pri čemu će ta promjena naziva biti jasnija nakon oslobodilačkih ratova krajem 17.st.