Grofovija Barcelona

(Danas dio: regija Katalonija u Španjolskoj)

Nakon što su pokorili gotovo Poluotok, arapska je daljnja europska osvajanja zaustavio franački vladar Karlo Veliki potkraj 8.st. na Pirinejima te ondje osnovao Španjolsku marku (Marca Hispanica). Marku su sačinjavale niz malih grofovija (Barcelona, Cardanya, Girona, Andora itd) od kojih je svaka imala vlastite naoružane jedinice. Istovremeno, s osamostaljivanjem grofovija odvijao se i raspad Španjolske Marke. Na istočnom dijelu Marke, stanovništvo je pričalo katalonskim jezikom, koji je evoluirao od vulgarnog latinskog jezika oko 9.st. On će i tijekom cijelog srednjeg vijeka ostati jako sličan s oksitanskim kojim se pričalo u južnim dijelovima zapadnofranačke države tj kasnije Francuskog kraljevstva, pa su kao takvi predstavljati sponu između galo-romanskih i ibero-romanskih jezika. Politička povijest područja koje će postati Katalonija počinje sedamdesetih godina 9.st. usponom moći barcelonskog grofa Guifre Dlakavog, otkada će ujedno rasti neovisnost njegovih nasljednika u odnosu na vladare Karolinške dinastije u zapadnoj Franačkoj.

 Međutim, on i njegovi nasljednici, nisu željeli kraljevski naslov. Vazalstvo će prestati u cijelosti kada grof Barcelone nije položio prisegu vjernosti novoj vladajućoj dinastiji Capet 987. Do sredine 12.st. nasljedni grofovi Barcelone pokušavali su proširiti svoju domenu vlasti na susjedna područja u svim smjerovima. Za takvu proširenu državu, ujedinjenu pod vlašću barcelonskog grofa, može se od početka 12.st. koristiti i naziv Katalonija budući da je tada barcelonski grof prvi puta dokumentiran kao catalanicus heroes, rector catalanicus, i dux catalanensis.