IMAGINARNA EUROPSKA NOGOMETNA PRVENSTVA

''Imaginarna europska nogometna prvenstva'' predstavljaju spoj suvremenog nogometa i povijesti Europe, a bavi se prikazom europskih prvenstava kroz prošlost u smislu što bi bilo kad bilo, odnosno kako bi izgledale nogometne reprezentacije da se natjecanje održavalo 868., 920., 1030., 1130., 1250., 1350., 1477., 1580., 1648., 1748., 1812., 1825., 1878., 1914., 1930. i 1942. – godine su odabrane zbog značajnijih promjena političkih granica u Europi.

 Kriteriji i smjernice:

  • Glavni razlog zašto je početna godina 868. je taj što druga polovica 9.st. predstavlja razdoblje kada se donekle počinju, polagano i postupno, oblikovati političke tvorevine koje će diktirati većinu europskih zbivanja idućih stoljeća. S druge strane, godina 1942., odnosno vrhunac moći Trećeg Reicha, predstavlja posljednje imaginarno prvenstvo jer je tada povijesni zemljovid Europe zadnji put doživio drastične promjene političkih granica u odnosu na današnje. Također, 1942. je posljednja i zbog praktičnih razloga – početak održavanja stvarnih europskih nogometnih prvenstva u hladnoratovskom razdoblju onemogućuje svaku kreativnost pri selekciji igrača, a izuzetak bi bilo tek nekoliko socijalističkih država koje danas ne postoje.
  • Glavni i jedini kriteriji pri selekciji jest mjesto rođenja nogometaša. Ne uzima se u obzir nogometašev suvremeni nacionalni, vjerski ili rasni identitet, njegovo porijeklo, odakle su mu roditelji, gdje je odrastao i sl. Dakle, on nastupa za reprezentaciju određene političke tvorevine unutar koje mu se u određenom povijesnom razdoblju nalazi njegovo mjesto rođenja. Ako ono uopće nije ni postojalo u uzetom povijesnom presjeku onda se u obzir uzelo područje na kojem će u budućnosti to mjesto nastati.
  • Pri selekciji igrača se ignoriraju svi vjerski, rasni i etnički zakoni koji su svojedobno bili u primjeni , kao i svojevrsne, lako uočljive, povijesne nepravilnosti poput nepostojanja određene rasne ili nacionalne identitetne skupine u određenom povijesnom trenutku u određenoj političkoj tvorevini
  • Ponekad se daje prednost jednom igraču naspram nekog drugog samo kako bi ukazao na teritorijalni dobitak, jasno samo u slučaju ako su oni približno iste kvalitete.
  • Reprezentacije koje sudjeluju na prvenstvima nisu u svim slučajevima sve samostalne države, već i one s velikom autonomijom unutar neke države, područja pod vlašću moćnog kralja ili plemića ili područja nad kojima je vrhovni vladar imao samo formalnu vlast (grofovije, vojvodstva, kneževine itd).
  • Iako se neke reprezentacije ponavljaju, iste selekcije igrača se ne ponavljaju. Primjerice uzmimo u obzir državu poput Francuske, ona jest sudionik prvenstava 1030., 1477., 1648., 1748., 1812., 1914. i 1942. ali sve selekcije su različite ovisno o stvarnoj domeni vlasti francuskih kraljeva, odnosno o tome kako se njen državni teritorij širio ili sužavao.
  • Izbjegavalo se unutar jedne odabrane godine gomilanje političkih tvorevina iz istog kuta Europe. Primjerice, jasno da bi 1350. godine ''na papiru'' reprezentacije Portugala, Aragona, Kastilje i Leona, Navare, pa čak i ostataka islamske Granade, sve bile među favoritima imaginarnog prvenstva, ali u radu se pokušalo kroz osam odabranih tvorevina pružiti povijesne informacije i svih kutova Europe u određenom stoljeću.
  • Većina prikazanih grbova su jednostavno preslike grbova što su ih kao službene koristile dotične političke tvorevine. Pojedini, pak, predstavljaju prikaz grbova tamošnjih vladajućih plemićkih obitelji (obitelj Capet za Kraljevstvo Burgundije, obitelji Hohenstaufen za vojvodstvo Švabiju, odnosno Welf za Bavarsku, obitelj Anjou za grofoviju Provansu, obitelj Visconty za zemlje vojvode Milana), a neki su improvizirani na osnovu simbola koji se mogu pronaći u uporabi u uzetim razdobljima (Bizant, Istočna i Zapadna Franačka, Papinska država, Cordobski emirat, Toskana, Knutovo kraljevstvo, vojvodstva Saksonija i Frankonija, kraljevstvo Italija, španjolska Nizozemska te od suvremenih Njemačko Carstvo 1914, Francuska 1914 i 1942, Italija 1878, 1930 i 1942, kao i grb za rajhkomesarijat Ukrajine što je zapravo prikaz časničke značke tamošnje redarstvene službe). U tu se kategoriju mogu svrstati i prikazi grbova Osmanskog Carstva koje čine polumjesec, kao jedan od islamskih simbola, te tugra vladajućeg sultana. Osobito je važno čitatelja i obavijestiti kako su brojni prikazani grbovi srednjovjekovnog razdoblja zapravo (bezopasni) anakronizmi, odnosno oni kao takvi tada nisu postojali već će nastati desetljećima ili stoljećima poslije (Moravska, Nortumbrija, Mercija, Mađarska, Lotaringija, Bugarska, Poljska, Asturijsko i Sicilsko kraljevstvo, Dalmacija).
  • Boje dresova su izvedene prema bojama koje politička tvorevina ima u svom grbu, ili grbu trenutno vladajuće plemićke obitelji ili pak bojama njene zastave (ukoliko je ona tada uopće postojala), a ponekad je jednostavno plod mašte (osobito se to odnosi za razdoblje ranog srednjeg vijeka)
  • Nastojalo se koristiti nazive koji su bili u tadašnjoj uporabi, ali treba čitatelja upozoriti kako se ponegdje koriste (bezopasni) anakronizmi poput ''Bizantsko Carstvo'' ili riječi ''carstvo'' u figurativnom smislu, a ne da je doslovno na vlasti car, kao primjerice u slučaju Velike Britanije ili Francuske od 18.st. pa nadalje. One su tada bile kraljevstvo odnosno republika, ali se s ''carstvom'' željela naglasiti glomaznost teritorijalnih posjeda što su bili pod njihovom vlašću. Također, umjesto možda i ''pravilnijih'' naziva Ugarskog i Češkog kraljevstva koriste se nazivi Zemlje Ugarske ili Češke Krune čime se čitatelja potiče da ne poistovjećuje te povijesne tvorevine sa suvremenom Mađarskom i Češkom jer su navedena kraljevstva obuhvaćala mnogo šira područja unutar kojih su se nalazila (manje-više) samoupravna područja s vlastitim identitetom.