Rusko carstvo
Ruski carevi su u drugoj polovici 16.st. proširili granice svoje države do Donjeg toka Volge i Dona, koje su kontrolirali Kozaci i nastavio prodirati prema Sibiru. Time će nekadašnja Moskovska kneževina prerasti u golemo euroazijsko carstvo.
Grb
Dres
Pozicija | Ime | Prezime | Mjesto rođenja | Like | Dislike | |
---|---|---|---|---|---|---|
GK | Igor | AKINFEEV | Vidnoye |
15 |
4 |
|
GK | Stanislav | KRITSYUK | Tollyatti |
0 |
0 |
|
GK | Yuri | LODIGIN | Vladimir |
0 |
1 |
|
DC | Sergej | IGNASHEVIC | Moskva |
0 |
0 |
|
DC | Vasili | BEREZUTSKI | Moskva |
5 |
1 |
|
DC/DRL | Andrey | SEMENOV | Moskva |
3 |
2 |
|
DC/DRL | Ivan | NOVOSELTSEV | Moskva |
0 |
1 |
|
DLC | Yaroslav | RAKITSKY | Pershotravensk |
5 |
0 |
|
DRL/DMC | Roman | SHISHKIN | Voronezh |
0 |
0 |
|
DR | Vyacheslav | KARAVAEV | Moskva |
2 |
1 |
|
DLC/ML | Georgi | JIKIA | Moskva |
3 |
2 |
|
DL/ML | Emir | NABIULLIN | Kazan |
0 |
0 |
|
DMC | Denys | GARMASH | Milove |
0 |
0 |
|
DMC | Roman | EMELJANOV | Pavlovo |
0 |
1 |
|
MC | Artur | YUSUPOV | Samara |
0 |
0 |
|
MC | Denis | GLUSHAKOV | Millerovo |
1 |
2 |
|
MC | Pavel | MAMAEEV | Moskva |
4 |
1 |
|
MC | Ruslan | ROTAN | Poltava |
0 |
0 |
|
MRC | Aleksandr | SAMEDOV | Moskva |
3 |
1 |
|
ML/DL | Dmitri | KOMBAROV | Moskva |
4 |
4 |
|
ML/DL | Yuri | ZHIRKOV | Tambov |
0 |
0 |
|
MRLC | Oleg | SHATOV | Nizhny Tagil |
2 |
2 |
|
AMC | Oleg | IVANOV | Moskva |
2 |
1 |
|
MRL/DR | Oleg | GUSEV | Sumy |
4 |
1 |
|
AMRL | Denis | CHERYSHEV | Nizhny Novgorod |
10 |
1 |
|
AMRL | Vladislav | IGNATJEV | Naberezhnye Chelny |
0 |
0 |
|
FRLC | Fyodor | SMOLOV | Saratov |
4 |
1 |
|
FC | Aleksandr | BUKHAROV | Naberezhnye Chelny |
0 |
0 |
|
FC | Fedor | CHALOV | Moskva |
1 |
1 |
|
FC | Vladimir | GLADKYI | Lozova |
0 |
0 |
|
FC/SS | Aleksandr | KOKORIN | Valuyki |
3 |
0 |
|
FC/SS | Artyom | DZYUBA | Moskva |
9 |
1 |
(Danas dio: zapadna Rusija, istočna Ukrajina)
Ivan IV. Grozni (vl.1533-84) proglašava se carem Rusije (1547) i uvodi Zemskij sabor (narodnu skupštinu koju čine zemljoposjednici), čime se smanjuje vlast boljara i Crkve. U seriji napada radi centralizacije države car je oduzeo Tatarima Kazan i Astrahan, proširio granice do Donjeg toka Volge i Dona koje su kontrolirali Kozaci, i nastavio prodirati prema Sibiru. Istovremeno, sredinom 16.st. osvajačke težnje Moskve okreću se u smjeru Baltika budući da Rusi nisu posjedovali luke, a njihova je trgovina ovisila o posredništvu hanzeatske lige. Inače, Ruska trgovina se sa zapadnom i južnom Europom odvijala uglavnom sjevernom rutom putem riječnog sustava prema Baltiku jer su obale Crnog mora ostale u neprijateljskim rukama od početka 13.st. do kraja 18.st.
Ivan IV. provaljuje u Estoniju, krši otpor Livanonskog reda i zauzima Narvu (1568), što je bio jedan o d najvećih i odlučujućih preokreta u povijesti Baltika čime Rusija napokon dobiva važan izlaz prema Zapadu. Posljedica tih osvajanja su bili i budući sukobi Rusije s novim snažnim neprijateljima Poljsko-Litavskom Unijom te Švedskom kojima je za cilj zaustaviti trgovački promet prema Narvi i skrenuti ga prema lukama pod njihovom kontrolom. Već početkom 17.st Moskva je doživjela njihove pljačkaške napade. U unutarnjoj politici je car sustavno slamao otpor nezavisnih velikaša i, pogubivši ih na tisuće, prisvojio njihovu zemlju te ju podijelio svojim ljudima - opričnikima - velikašima u službi koji drže zemlju kao ''prebende'' doživotno.
Izvori
- Fernard BRAUDEL, Civilizacije kroz povijest, Zagreb, 1990.
- Felipe FERNANDEZ-ARMESTO, Narodi Europe, Zagreb, 1997.
- Grupa autora, Povijest: Humanizam i renesansa, doba otkrića, knjiga VIII., Zagreb 2008.
- Grupa autora, Povijest: Doba apsolutizma (17. stoljeće), knjiga X., Zagreb 2008.