Cea6669f 4789 4672 bcc5 8cb3a16e7aa7
Grb
42a08909 20b0 4378 8636 18b5a1c2fa00
Dres
Ecd0098d 7868 49b1 b4bc 87dd356fc8f7

Prva postava - objavljeno: 16.04.19

Pozicija Ime Prezime Mjesto rođenja Like Dislike
GK Steve MANDANDA Kinshasa

1

image/svg+xml

8

GK Thibaut COURTOIS Bree

16

image/svg+xml

2

DC Vincent KOMPANY Uccle

14

image/svg+xml

0

DLC Jan VERTONGHEN Saaint Niklaas

12

image/svg+xml

1

DLC Thomas VERMAELEN Kapellen

5

image/svg+xml

1

DR/MR Thomas MEUNIER Saint Ode

4

image/svg+xml

0

DL Jordan LUKAKU Antwerpen

2

image/svg+xml

1

DC/DMC Bjorn ENGELS Kaprijke

2

image/svg+xml

1

DMC Gianneli IMBULA Vilvoorde

2

image/svg+xml

0

DMC Youri TIELEMANS Sint-Pieters-Leeuw

7

image/svg+xml

0

DMC/DC Leander DENDONCKER Passendale

1

image/svg+xml

0

MC Axel WITSEL Liège

3

image/svg+xml

0

MC Mousa DEMBELE Antwerpen

6

image/svg+xml

1

MC Radja NAINGGOLAN Antwerpen

9

image/svg+xml

0

MC/SS Marouane FELLAINI Brussels

5

image/svg+xml

0

MRLC Dennis PRAET Leueven

5

image/svg+xml

0

AMRLC Eden HAZARD Le Louviere

14

image/svg+xml

0

AMRLC Kevin DE BRUYNE Drongen

18

image/svg+xml

0

AMRL Yannick CARRASCO Bruxelles

4

image/svg+xml

0

FRLC Divock ORIGI Ostend

3

image/svg+xml

0

FRLC Dries MERTENS Leuven

9

image/svg+xml

0

FC Christian BENTEKE Kinshasa

1

image/svg+xml

1

FC Dieumerci MBOKANI Kinshasa

2

image/svg+xml

0

FC Michy BATSHUAYI Bruxelles

8

image/svg+xml

1

FC Romelu LUKAKU Antwerpen

10

image/svg+xml

3

(Danas: Belgija, Kongo, DR Kongo)

U Belgiji je nakon uspostavljanja nezavisnosti ubrzo donesen Ustav koji nije bio demokratski, ali je ipak isključio bilo kakvu mogućnost samovolje belgijskog kralja i izvršne vlasti te donio načelo odvajanja Crkve od države. Unutarnju politiku Belgije u drugoj polovici 19.st. i početkom 20.st obilježit će sukobi liberalne i katoličke grupe, osobito oko problema utjecaja religije u obrazovanju, a u konačnici će završiti pobjedom katoličke strane.

Suvremena Belgija se od svog začetka dijelila na flamanski sjever s nizozemskim jezikom i valonski jug s francuskim. Belgija je postala neovisna u vrijeme ideala da je nacija povezana s određenim jezikom. Međutim, mogućnost usvajanja francuskog jezika kao jedinog jezika je bila odbačena kako bi se naglasila razlika između Belgije i njezinog moćnog susjeda Francuske – u kojoj je postojala samo francuska nacija. Osim jezika, postojali su i društveni te gospodarski elementi koji su doprinijeli produbljivanju razdora između Flamanaca i Valonaca u 19. st.: nezaposlenost među Flamancima je bila na usponu zbog opadanja tekstilne industrije i sveopćeg zanemarivanja padajućeg gospodarstva od strane vlasti. Valonija, nasuprot tome, je doživjela period gospodarskog rasta sa svojim gospodarstvom zasnovanim na industriji rudnika ugljena i čeličnoj industriji. Također, ideološke su se razlike pokazale i na poljima stranačkih politika te religije, Valonija je bila liberalnija i socijalistička, a katolička Flandrija konzervativna.

U istom razdoblju kreće i duga borba za ravnopravnost flamanskog jezika (dijalekt nizozemskog) s francuskim, a budući da je bila industrijski razvijena zemlja dolazi i do uspona radničkog pokreta i Belgijske radničke partije, što će utjecati na pokretanje brojnih štrajkova koji će postati sastavni dio političkih procesa u državi. U vanjskoj politici, Belgija je 1880-ih uspjela zadobiti i svoje prve kolonijalne posjede što su se nalazili oko rijeke Kongo u srednjoj Africi gdje su kolonisti istrijebili domorodačko stanovništvo. Kršenje belgijske neutralnosti 1914. od strane njemačkih snaga (1914), kako bi zauzeli strateški važan prostor pri napadu na Francusku, poslužit će Velikoj Britaniji kao povod za objavljivanje rata Njemačkoj koji je ionako već visio u zraku desetljećima.

 

Izvori