09f8dac1 575f 4fbd bcbd aeca55f9d4df
Grb
0040595e e097 4c37 8f75 aa138aa36bf2
Dres
D93f02c2 9898 470a 81cb a7d2b37d88fb

Prva postava - objavljeno: 12.06.19

Pozicija Ime Prezime Mjesto rođenja Like Dislike

(Danas: Mađarska, dijelovi Transilvanije u Rumunjskoj, Srijem u Srbiji, dijelovi Slovačke)

U međuratnom razdoblju politička elita je osjećala veliku nostalgiju prema prijeratnom monarhističkom razdoblju. Država se čak i dalje službeno nazivala ''kraljevinom'', Horthy je nosio titulu regenta obnašajući ulogu sličnu kralju u ustavnoj monarhiji. [1]

Horthyjev režim je vjerojatno najjasniji primjer vlasti konzervativne desnice koji je tada postojao u Europi. [2] Horthy definitivno nije bio diktator, osobito ne diktator poput Hitlera ili Mussolinija. Bio je konzervativan i autoritaran, a režim zapravo jednopartijski sustav kojim je vladala jedna velika, dominantna stranka. Postojale su oporbene stranke i političari, ali Horthy i njegova vladajuća klika su se pobrinuli da nemaju šanse za pobjedu. [3]

Ostale karakteristike njegova režima bili su: žestok nacionalizam, antisemitizam, antikomunizam, smisao za zajednicu nadahnutu nostalgijom za seoskim društvom. Izbjegli činovnici plemićkog podrijetla zajedno s aktivnim i pričuvnim časnicima mađarske vojske, tvorili su društveni temelj mađarskih fašističkih pokreta koji su bili brojniji i raznolikiji nego u bilo kojoj drugoj državi, a specifičnost im je činjenica da je sve do kraja tridesetih godina više predstavljao stavove elita nego građanske interese.[4]

Njegov najvažniji cilj je bila revizija Trianonskog mirovnog ugovora iz 1920. godine.[5] Stvaranjem novih nacionalnih država poslije Prvog svjetskog rata od ugarskog dijela Habsburškog carstva odvojilo se 2/3 predratnog teritorija i 60% stanovništva, doduše uglavnom nemađarskog stanovništva, iako je čak oko tri milijuna Mađara ostalo u manjinskom položaju u ostalim susjednim državama. Stoga se kod mađarskih nacionalista javlja ''trianonski kompleks'',[6] koji će u međuratnom razdoblju težiti povratku ''izgubljenih teritorija''. Propaganda međuratnog razdoblja često je prikazivala Mađarsku kao Isusa, Trianon kao križ, dok je mađarsko društvo čekalo uskrsnuće.[7]

Mađarska je čak bila spremna i za suradnju sa SSSR-om kao potencijalnim saveznikom protiv Rumunjske, međutim političke i ideološke razlike između konzervativno monarhističkog Horthyjeva režima i boljševizma su bile nepremostive. S druge, počela se približavati Njemačkoj koja je počela mijenjati svoju politiku nakon Hitlerovog dolaska na vlast 1933. Osim što je za Mađarsku Njemačka bila važan trgovinski partner, od velike važnosti joj je bilo što je ona bila zainteresirana za novi poredak u Istočnoj Europi. [8] Najvažniji razlog zašto se Horthy pridružio Hitleru bilo je obećanje povratka Mađarskoj Transilvanije, Feldveka (južne Slovačke), Karpatije (zapadnih dijelova Ukrajine), što je uglavnom i ispunjeno. [9] 

Horthy je bio veliki antisemit, kao uostalom i većina više klase iz koje je on dolazio, a Mađarska je imala vlastite protužidovske zakoni koji su uskraćivali građanska prava i prije nastanka nacističkih Nurnberških zakona (1935). [10]  Horthy je ponavljao u naciji široko rasprostranjeni osjećaj, a to je da Židovi imaju puno uspjeha u trgovini i industriji -uspjehe koje je trebalo ograničiti. Također, budući da je velik dio vodstva kratkotrajne Mađarske Sovjetske Republike (1919.) dolazio iz redova židovskih intelektualaca, i i mržnja spram komunističke revolucije se lako pretvorila u antisemitsko neprijateljstvo. [11]

Dva desetljeća kontinuirane antisemitske propagande bio je jedan od glavnih razloga zašto su mađarski dužnosnici tako spremno surađivali s nacistima u Holokaustu. Iako Horty nije bio "eliminacijski" antisemit poput nacista, i nije imao namjeru ubiti svakog Židova, ali nije ni pokušao spriječiti naciste u deportaciji tisuća Židova u koncentracijske logore nakon njemačke okupacije Mađarske 1944. i dolaska na vlast ekstremno mađarske nacionalističke stranke Strelastih križeva (NYKP). [12]

 

 

Izvori
    • Michael BURLEIGH, Treći Reich : nova povijest, Zaprešić, 2012.
    • Richard Griffiths, Fascism, Continuum 2005, 111
    • Grupa autora, Povijest:  Prvi svjetski rat i poslijeratno doba (1914. - 1936.) , knjiga XVI., Zagreb 2008.
    • Raphael Patai, The Jews of Hungary, Wayne State University Press, 1996.
    • Márk Sima, The idea of Great Hungary in historical perspective EUROPEAN JOURNAL OF GEOPOLITICS, 5, 2017, pp. 99-128.
    • ''How is Miklós Horthy viewed in Hungary today?'', https://www.quora.com/How-is-Mikl%C3%B3s-Horthy-viewed-in-Hungary-today