Osmansko Carstvo
Osmansko država je bila utemeljena od turskih plemena u Anatoliji, ali će nakon zauzimanja Carigrada (1453.), kada ga je ujedno preimenovala u Istanbul, početi u drugoj polovici 15.st. nezaustavljivo osvajati jugoistočnu Europu. Ono je bilo teokratska država, pri čemu je religija bila jedino važno identitetsko obilježje osobe.
Grb
Dres
Pozicija | Ime | Prezime | Mjesto rođenja | Like | Dislike | |
---|---|---|---|---|---|---|
GK | Asmir | BEGOVIĆ | Trebinje |
21 |
10 |
|
GK | Ciprian | TATARUSANU | Bukurešt |
21 |
7 |
|
GK | Volkan | BABACAN | Antalya |
8 |
14 |
|
DC | Dejan | LOVREN | Zenica |
45 |
4 |
|
DC | Matija | NASTASIĆ | Valjevo |
63 |
5 |
|
DC | Stefan | SAVIĆ | Mojkovac |
46 |
5 |
|
DRC | Sokratis | PAPASTATHOPOULOUS | Kalamata |
25 |
6 |
|
DLC | Stefan | RADU | Bukurešt |
21 |
6 |
|
DRLC | Nenad | TOMOVIĆ | Kragujevac |
22 |
6 |
|
DR | Gokhan | GONUL | Bafra |
3 |
3 |
|
DR/MR | Strahil | POPOV | Blagoevgrad |
11 |
9 |
|
DL/ML | Konstantinos | STAFYLIDIS | Solun |
9 |
6 |
|
DL/MLC | Caner | ERKIN | Balıkesir |
11 |
13 |
|
DC/DMC | Caglar | SÖYÜNCÜ | Izmir |
7 |
13 |
|
DMC | Luka | MILIVOJEVIĆ | Kragujevac |
29 |
9 |
|
DMC | Nemanja | MATIĆ | Vrelo |
60 |
9 |
|
DMC | Ozan | TUFAN | Bursa |
8 |
12 |
|
DMC | Selcuk | INAN | İskenderun |
11 |
12 |
|
MC | Miralem | PJANIĆ | Tuzla |
41 |
3 |
|
AMRLC | Adem | LJAJIĆ | Novi Pazar |
23 |
4 |
|
AMRLC | Arda | TURAN | Fatih |
18 |
5 |
|
AMRLC | Kostas | FORTOUNIS | Trikala |
23 |
10 |
|
AMRL | Filip | KOSTIĆ | Kragujevac |
29 |
8 |
|
AMRL | Lazar | MARKOVIĆ | Čačak |
18 |
7 |
|
AMRL | Xerdan | SHAQIRI | Gnjilane |
41 |
25 |
|
SS/FC | Stevan | JOVETIĆ | Podgorica |
29 |
8 |
|
FRLC | Admir | MEHMEDI | Gostivar |
5 |
15 |
|
FRLC | Enes | ÜNAL | Bursa |
7 |
9 |
|
FC | Aleksandar | MITROVIĆ | Smederevo |
30 |
10 |
|
FC | Burak | YILMAZ | Antalya |
10 |
10 |
|
FC | Edin | DŽEKO | Sarajevo |
35 |
5 |
|
FC | Ilija | NESTOROVSKI | Prilep |
24 |
5 |
|
FC | Konstantinos | MITROGLOU | Kavala |
7 |
4 |
Danas dio: Turske, središnje i južne Srbije, Grčke, Bugarske, CG, BiH, Makedonije, Rumunjske, Albanije (bez Skadra)
Početkom 14.st. islamski je vojskovođa Osman u malozijskoj provinciji, najbližoj Carigradu, stvorio državu koja će po njemu dobiti ime. Zadobivši ugled i materijalne povlastice kao ''borci protiv nevjernika'' njegovi će nasljednici širiti granice države u svim smjerovima. Članovi dinastije i vladajuće islamske klase su sebe zvali Osmanlijama, dok su riječ Turčin koristili s pogrdnom konotacijom ''seljački'', ''primitivan“ i sl. Europljanima su, pak, Osmanlije bili poznati kao ''Turci'', a nakon 16. st. naziv Turci postaje istoznačnica s muslimanima. Sva se punoća moći države usredotočila u sultanovoj osobi čija je riječ bila zakon koju podanici nisu smjeli dovodit u pitanje. Iako je odluke donosio sa savjetodavcima, on je naposljetku sam određivao smjernice politike. Kako je početkom 15.st nestala prijetnja ponovnih najezda mongolskih hordi iz središnje Azije, Osmanlije su se odlučile na zauzimanje Carigrada, središta Bizanta koji je tada već bio sveden na maleni teritorij, u cijelosti okružen osmanskim područjem.
Zauzimanje Carigrada (1453) je učvrstilo položaj Osmanskog Carstva u Europi i dalo početni zamah široj vojnoj akciji na Balkanu. Porazom kod Nagyvarada (Beograda) (1456) je odgođen je prodor Osmanlija u Ugarskog kraljevstvo za idući sedamdeset godina. Ipak, Osmanlije su uspjele u svoje državno područje uključiti Srbiju (1459), nešto kasnije i vazalnu državu ugarske krune Bosnu (1463), a zatim i područje zvano ''Hercegovom zemljom''. Ostatak Mehmedove II.(vl.1451-1481) vladavine Carstvo će biti zauzeto ratovima u Maloj Aziji i ratovima protiv vlaških vojvoda. Također, u Carstvo je uklopljen i Krimski kanat, a njena snažna tatarska konjica je otada djelovala u sklopu osmanske vojske. Osmansko Carstvo je bilo teokratska (theos-bog) država i jedini važan identifikacijski čimbenik kod pojedinca ili skupine jest bila njegova vjerska pripadnost o kojoj je uvelike ovisio društveni status i mogućnost društvene promocije pa je i to zacijelo otežavalo oblikovanje bilo kakvog drugog identiteta.
Izvori
- Mladen ANČIĆ, ''Što je Bosna bez Hercegovine?'', National security and future, 6/2005, br.3-4, 110
- Niall FERGUSON, Civilizacija: Zapad i ostali, Zagreb, 2012.
- Grupa autora, Povijest: Humanizam i renesansa, doba otkrića, knjiga VIII., Zagreb 2008.
- Josef MATUZ, Osmansko carstvo, Zagreb, 1992.
- Antun NEKIĆ, ''Europske predodžbe o „turskoj“ prijetnji (14.-16. stoljeće)'', Povijesni prilozi, 43/2012, br.43.
- ''Beograd'', http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=6994
- Grb: https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_sultans_of_the_Ottoman_Empire