E1a636e5 57ae 4430 9061 856c00895f67
Grb
C6368bcb bdb2 4ef0 83a2 7e46f9a66b56
Dres
4a4af229 7c8d 4d10 98bb dd364befbd69

Prva postava - objavljeno: 16.05.19

Pozicija Ime Prezime Mjesto rođenja Like Dislike
GK Asmir BEGOVIĆ Trebinje

12

image/svg+xml

7

GK Jan OBLAK Škofja Loka

28

image/svg+xml

4

GK Samir HANDANOVIĆ Ljubljana

4

image/svg+xml

4

DC Dejan LOVREN Zenica

31

image/svg+xml

4

DC Matija NASTASIĆ Valjevo

55

image/svg+xml

3

DC Nikola MILENKOVIĆ Beograd

14

image/svg+xml

5

DC Stefan SAVIĆ Mojkovac

40

image/svg+xml

2

DRC Branislav IVANOVIĆ Sremska Mitrovica

30

image/svg+xml

10

DRC Tin JEDVAJ Zagreb

19

image/svg+xml

5

DRLC Domagoj VIDA Našice

24

image/svg+xml

4

DRL/MR Stefan RISTOVSKI Skoplje

19

image/svg+xml

8

DR/MR Darijo SRNA Metković

6

image/svg+xml

8

DL/ML Aleksandar KOLAROV Beograd

39

image/svg+xml

9

DMC Milan BADELJ Zagreb

32

image/svg+xml

5

DMC Nemanja MATIĆ Vrelo

53

image/svg+xml

5

MC Miralem PJANIĆ Tuzla

32

image/svg+xml

1

MC Nikola MAKSIMOVIĆ Beograd

23

image/svg+xml

10

ML/DL Senad LULIĆ Mostar 

6

image/svg+xml

5

MRLC Marcelo BROZOVIĆ Zagreb

31

image/svg+xml

3

AMC/SS Josip ILIČIĆ Prijedor

6

image/svg+xml

0

AMRLC Dušan TADIĆ Bačka Topola

16

image/svg+xml

6

AMRL Filip KOSTIĆ Kragujevac

24

image/svg+xml

6

AMRL Ivan PERIŠIĆ Split

64

image/svg+xml

4

AMRL Mijat GAĆINOVIĆ Novi Sad

7

image/svg+xml

7

AMRL Xerdan SHAQIRI Gnjilane

34

image/svg+xml

19

SS/FC Stevan JOVETIĆ Podgorica

23

image/svg+xml

6

FRLC Ante REBIĆ Split

29

image/svg+xml

1

FRLC Luka JOVIĆ Bijeljina

19

image/svg+xml

1

FRLC Mario MANDŽUKIĆ Slavonski Brod

37

image/svg+xml

1

FC Aleksandar MITROVIĆ Smederevo

26

image/svg+xml

8

FC Edin DŽEKO Sarajevo

29

image/svg+xml

4

FC/SS Andrej KRAMARIĆ Zagreb

31

image/svg+xml

3

(Danas dio: Srbija, BiH, Slovenija, Sjeverna Makedonija, Crna Gora i Hrvatska (bez Zadra, Istre, Rijeke i određenih otoka)

Novostvorena južnoslavenska država je bila ustrojena kao centralizirana monarhija sa središtem u Beogradu.  Srbija je u novu državnu zajednicu ušla kao samostalna država koja se našla na pobjedničkoj strani u Velikom ratu s velikom podrškom Francuske i ostalih međunarodnih činitelja, a Srbi su u njoj bili najmnogoljudnija nacija, zbog čega su beogradski političari smatrali da su centralizam i njihova povlaštena mjesta samorazumljiva.

 U Kraljevini SHS, kasnije Jugoslaviji, bile su priznate samo tri nacije: srpska, hrvatska i slovenska. Za razliku od sličnog kreiranja španjolske, njemačke ili francuske nacije tijekom 19.st., jugoslavenstvo kao nacionalni identitet jednostavno nije bio moguće jer je konstruiranje i srpskog i hrvatskog i slovenskog nacionalnog identiteta među širim pukom područja Kraljevine SHS uglavnom bilo dovršeno i prije stvaranja zajedničke države. Crnogorci i Makedonci su, pak, bili smatrani dijelom srpske nacije, dok su Muslimani definirani isključivo kao religijska zajednica, ''proizvod osmanske i austrijske okupacije'', a od njihovih se pripadnika očekivalo da će se jednog dana posrbiti ili pohrvatiti. Tako da će forsiranje jugoslavenstva od strane kralja Aleksandra (vl. 1921-1934), ali i represivna diktatura nakon 1929, samo pogodovati bujanju određenih nacionalizama, prije svih hrvatskog i makedonskog (npr. ustaše i VMRO).

 Svaka nacionalna skupina u sastavu države okrenuta ''vlastitoj'' političkoj stranci ili strankama koje slijede regionalne interese. Političari su pokušavali pomiriti dvije nepomirljive ideje –trebalo je stvoriti ''jednu državu za sve Srbe'' u kojoj bi Hrvati imali svoju ''državnost''. Rezultat dominacije srpske elite, od koje naravno srpski seljak i građanin nije imao koristi, bio je nastanak »hrvatskog pitanja« odnosno traženja rješenja statusa hrvatskih zemalja i naroda. Ono će donekle biti ispunjeno tek uspostavom Banovine Hrvatske (1939.-1941.) kao svojevrsne ''države u državi''. Ipak, ubrzo će Drugi svjetski rat ponovno i radikalno preoblikovati kartu Jugoslavije.

 

 

Izvori
    • Mladen ANČIĆ, Što "svi znaju" i što je "svima jasno" : historiografija i nacionalizam, Zagreb, 2008.
    • Branka BOBAN, ''Stjepan Radić i Vladko Maček'', Nacija i nacionalizam u hrvatskoj povijesnoj tradiciji (ur. Tihomir Cipek, Josip Vrandečić), Zagreb, 2007., 224.
    • Srećko Matko DŽAJA, Politička realnost jugoslavenstva : (1918. - 1991.) , Sarajevo, 2004.
    • Ivo RENDIĆ MIOČEVIĆ, ''Etnopsihologijski okvir hrvatske i srpske nacije'', Migracijske teme 16/2000,
    • Ivo GOLDSTEIN, Povijest: Hrvatska povijest, knjiga XXI., Zagreb 2008.
    • Suzana LEČEK, Tihana PETROVIĆ LEŠ, Znanost i svjetonazor : Etnologija i prosvjetna politika Banovine Hrvatske 1939.-1941., Zagreb, 2010.
    • Sabrina Petra RAMET, Tri Jugoslavije : izgradnja države i izazov legitimacije : 1918.- 2005., Zagreb, 2009.
    • Duško SEKULIĆ, Sukobi i tolerancija : o društvenoj uvjetovanosti nacionalizma i demokracija, Zagreb, 2004.
    • Grb: https://en.wikipedia.org/wiki/Emblem_of_Yugoslavia