Moravska kneževina
Velika Moravska ili jednostavno Moravska je bila slavenska država čiji će knezovi do kraja 9.st. širiti svoju vlast iz prvobitne jezgre u dolini rijeke na Morave na velik dio centralne Europe.
Grb
Dres
Pozicija | Ime | Prezime | Mjesto rođenja | Like | Dislike | |
---|---|---|---|---|---|---|
GK | Lukas | HRADECKY | Bratislava |
15 |
6 |
|
GK | Martin | DUBRAVKA | Žilina |
5 |
2 |
|
GK | Tomas | VACLIK | Ostrava |
0 |
2 |
|
DC | Martin | ŠKRTEL | Handlová |
32 |
10 |
|
DC | Milan | ŠKRINIAR | Žiar nad Hronom |
41 |
6 |
|
DC | Nortbert | GYOMBER | Revuca |
2 |
1 |
|
DC | Tomas | SIVOK | Pelhřimov |
1 |
1 |
|
DLC | Michal | KADLEC | Vyškov |
1 |
1 |
|
DRLC | Tomas | KALAŠ | Olomouc |
5 |
1 |
|
DRLC | Tomas | HUBOCAN | Žilina |
4 |
3 |
|
DRL | Theodor | GEBRE SELASSIE | Třebíč |
7 |
1 |
|
DR | Ondrej | CELUSTKA | Zlin |
1 |
1 |
|
DR | Petr | PEKARIK | Žilina |
0 |
2 |
|
DLC/ML | Filip | NOVAK | Přerov |
1 |
2 |
|
DMC | Patrik | HROŠOVSKY | Prievidza |
0 |
1 |
|
MC | Akos | ELEK | Ózd |
1 |
1 |
|
MC | Juraj | KUCKA | Bojnice |
10 |
4 |
|
MC | Stanislav | LOBOTKA | Trenčín |
10 |
6 |
|
MC | Tomas | HORAVA | Brno |
2 |
1 |
|
MRC | Matus | BERO | Ilava |
2 |
4 |
|
AMC | Laszlo | BENEŠ | Dunajská Streda |
6 |
3 |
|
AMC/SS | Marek | HAMŠIK | Banská Bystrica |
39 |
5 |
|
AMC/SS | Ondrej | DUDA | Snina |
6 |
1 |
|
AMRLC | Tomas | PRIKRYL | Olmütz |
0 |
1 |
|
AMRL | Laszlo | KLEINHEISLER | Kazincbarcika |
2 |
1 |
|
AMRL | Miroslav | STOCH | Nitra |
3 |
2 |
|
AMRL | Robert | MAK | Bratislava |
6 |
2 |
|
AMRL | Vladimir | WEISS | Bratislava |
8 |
2 |
|
FRLC | Josef | ŠURAL | Hustopeče |
2 |
0 |
|
FC | Adam | NEMEC | Banská Bystrica |
6 |
3 |
|
FC | Michal | DURIS | Uherské Hradiště |
0 |
2 |
|
FC | Milan | BAROŠ | Valašské Meziříčí |
2 |
1 |
|
FC | Norbert | BALOGH | Hajdúböszörmény |
2 |
2 |
(Danas: Slovačka, istočna Češka, sjveroistočna Mađarska)
Nakon podjele Franačke države u Verdunu (843) na njenim istočnim granicama dolazi do uspona Moravske kneževine. Njeno širenje na široke dijelove centralne Euope je neminovno ugrožavalo interese istočnofranačkog kralja pa će se njih dvoje naći u ratnom konfliktu. Sukob se još više zaoštrio kada je moravski knez u svoju zemlju oko 860. godine pozvao misionare istočne Crkve, solunsku braću Metoda i Konstantina (kasnije Ćiril) čime je želio smanjiti utjecaj franačke države koji se očitovao u djelovanju ''latinskih'' svećenika. Pretpostavlja se da su upravo braća u svrhu te misije stvorili crkvenoslavenski jezik i pismo (glagoljicu). Ipak, ubrzo će njihovi učenici biti protjerani, a glagoljica će se iz moravsko-panonskog područja širiti prema jugu, dok će se moravski knez obvezati Francima na plaćanje tributa i polaganje prisege vjernosti.
Državu je prije svega održavala snaga osobnosti kneza Svatopluka (vl.862-894) te je ona pripadala ranom tipu države za koju je karakteristična pljačka. Moravska je bez obzira na ogroman teritorijalni opseg bila prije svega ustrojena na principu plemenske međuovisnosti te koncentrirana oko male, ali čvrste jezgre, a upravu su tu jezgru uništili upadi Mađara krajem 9.st. Iz njenih zapadnih ostataka uzdići će se kneževina u Češkoj (Bohemiji) gdje je još za vrijeme vlasti moravskog kneza najviši autoritet stekao Premyslović Borivoj, koji je svoje središte postavio u Prag.
Izvori
- Petr ČORNEJ, Ivana ČORNEJOVA, Ivan RADA, Vratislav VRANIČEK,''Povijest Češke : od seobe Slavena do suvremenog doba'', Zagreb, 2014.
- Mile BOGOVIĆ, ''Glagoljica kao historiografski problem'', Hrvatska historiografija XX.st: između znanstvenih paradigmi iideoloških zahtjeva, (ur. Srećko Lipovčan i Ljiljana Dobrovšak), Zagreb, 2005.
- ''Ćiril i Metod, sv.'', ( http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=13585)