Republika Čehoslovačka

U Čehoslovačkoj je napredovala parlamentarna demokracija, razvijala se industrija, povećavao stupanj pismenosti itd. Međutim, velike će konflikte izazvati manjinsko pitanje. Republika je bila formalno država Čeha i Slovaka u stvarnosti slovačko pitanje tretirano kao manjinsko. Uz njih ostale brojne manjine su bili višestoljetni starosjedioci Nijemci iz regije Sudet, koje je predsjednik Tomas Masaryk (vl. 1918-1935) nazvao ''doseljenicima'', te Poljaci i Mađari. Ukupno su ta četiri naroda činili 50% Čehoslovačke. Zbog obračuna s husitizmom (religijski pokret Jana Husa u 15.st.) na čiju su ''slavnu prošlost'' Česi tijekom 19.st. budili uspomene, ali ponajviše zbog tijesnih veza s omraženom habsburškom dinastijom, katolička Crkva je u novoj državi izgubila vladajući položaj u javnom životu.

Iako su se našli u zajedničkoj državi, Česi su kroz povijest više bili povezani sa Zapadom, a upravo se u sukobu s Nijemcima i nametanjem njemačke kulture i političke prevlasti konstruirala češka moderna nacija. Slovacima su , pak, Mađari i njihova politika bili oni ''Drugi'' prema kojima se oblikovao slovački identitet. Uostalom, nikad u povijesti nije ni postojala nekakva srednjovjekovna slovačka država (iako su slovački romantičari skloni ukazivati na Moravsku državu – vidi Europsko prvenstvo 868.), dok se njeno područje sve do 1918. nazivalo Gornja Ugarska. Razlaz će se pokazati neminovnim, a do njega će i doći krajem tridesetih kada Hitler okupira Češku i omogućuje Slovačkoj državu pod njemačkim protektoratom.