Venecijanska republika

Danas dio: sjeveroistočna Italija i dijelovi obalne Dalmacijeu današnjoj Hrvatskoj

Uspon Osmanlija na Sredozemlju, preseljenje trgovine na oceane, uspon Španjolske, ostvarivanje kontrole riječnih tokova prema Jadranu u svom zaleđu i brojni drugi razlozi okrenuli su Venecijansku Republiku osvajanjima na kontinentu. Tako će se ona do kraja 18.st. nalaziti u neprestanim sukobima s mnogim talijanskim gradovima, papom, carevima SRC-a, francuskim kraljevima i dr. Također, Venecija kroz 17.st. nije bila više velika sredozemna sila., a njezina prisutnost je smanjena i od snažne nizozemske i francuske konkurencije. Istovremeno, od sredine 17.st. do prve polovice 18.st. dolazilo je do niza osmansko-venecijanskih ratova, duž cijelog područja njihove  granice, od Dalmacije na sjeveru do Peloponeza na jugu. U Kandijskom (ili Kretskom) ratu (1645.-1669.) je Republika izgubila strateški važan otok Kretu koja je predstavljala posljednji komadić venecijanskog imperija izgrađenog na Istočnom Sredozemlju. Gubitke u Kandijskom ratu Venecija će pokušati nadoknaditi Morejskim (Ili Peloponeškom) ratom (1684.-1699.), koji je bio dio Velikog oslobodilačkog rata što su ga pokrenuli članovi Svete lige nakon bitke kod Beča 1683.

 Teritorijalne prednosti proistekle iz Svete lige (1699. i 1718.) bile su kratkotrajne, dok je s druge strane stalno nasljeđe tog vremena postao povećani pritisak Beča na balkanskom poluotoku i na Jadranu te sve veća konkurencija koju je venecijanska trgovina trpjela od uspona i razvoja habsburškog Trsta i Rijeke. Venecijanska Republika je tijekom 18.st. opstajala samo zbog tolerancije njezinih susjeda, koji nisu poštovali njezin teritorij pri prolasku svojih vojski, ali nisu ni željeli uništiti njezinu neovisnost iz straha od diobe njezinih ostataka. Do konačnog pada Republike dolazi nakon pohoda revolucionarne Francuske vojske kada njena područja sporazumno preuzimaju Habsburgovci.