278548f8 3a13 4ae7 aa75 eb3494f28be1
Grb
E20f1e4a 8874 4c17 8142 dbf6040c6a73
Dres
7d5ea957 b435 47a9 a55e 4ad036a1473c

Prva postava - objavljeno: 17.03.18

Pozicija Ime Prezime Mjesto rođenja Like Dislike
GK Josip POSAVEC Varaždin

8

image/svg+xml

1

GK Lukas HRADECKY Bratislava

9

image/svg+xml

3

GK Peter GULASCI Budimpešta

6

image/svg+xml

1

DC Martin ŠKRTEL Handlová

18

image/svg+xml

4

DC Matej MITROVIĆ Požega

6

image/svg+xml

1

DC Milan ŠKRINIAR Žiar nad Hronom

22

image/svg+xml

2

DC Vedran ĆORLUKA Derventa

20

image/svg+xml

2

DRC Branislav IVANOVIĆ Sremska Mitrovica

20

image/svg+xml

5

DRC Tin JEDVAJ Zagreb

13

image/svg+xml

1

DLC Tamas KADAR Veszprem

8

image/svg+xml

3

DRLC Domagoj VIDA Našice

12

image/svg+xml

1

DR Romario BENZAR Temišvar

2

image/svg+xml

3

DL/ML Aleksandar KOLAROV Beograd

27

image/svg+xml

5

DMC Ljubomir FEJSA Kula

8

image/svg+xml

4

DMC Milan BADELJ Zagreb

17

image/svg+xml

0

DMC Nemanja MATIĆ Vrelo

40

image/svg+xml

4

MC Stanislav LOBOTKA Trenčín

7

image/svg+xml

4

MC Zlatko JUNUZOVIĆ Loznica

7

image/svg+xml

5

MRLC Marcelo BROZOVIĆ Zagreb

14

image/svg+xml

1

AMC/SS Josip ILIČIĆ Prijedor

8

image/svg+xml

4

AMC/SS Marek HAMŠIK Banská Bystrica

21

image/svg+xml

3

AMRLC Dušan TADIĆ Bačka Topola

5

image/svg+xml

3

AMRLC Marko ROG Varaždin

12

image/svg+xml

1

AMRLC Nicolae STANCIU Alba Iulia

6

image/svg+xml

4

AMRL Balazs DZSUDZSAK Debrecen

6

image/svg+xml

3

AMRL Mijat GAĆINOVIĆ Novi Sad

6

image/svg+xml

2

AMRL Zoran TOŠIĆ Zrenjanin

5

image/svg+xml

4

FRLC Claudiu KESERU Oradea

3

image/svg+xml

4

FRLC Duje ČOP Vinkovci

10

image/svg+xml

3

FRLC Mario MANDŽUKIĆ Slavonski Brod

12

image/svg+xml

0

FRLC Marko PJACA Zagreb

13

image/svg+xml

0

FRLC Uroš ĐURĐEVIĆ Beograd

6

image/svg+xml

6

FC/SS Andrej KRAMARIĆ Zagreb

15

image/svg+xml

0

   (Danas dio: Mađarska, Hrvatska, zapadna Rumunjska, sjeverna Srbija, sjeverna BiH, Slovačka)

   Uspon Ugarske započeo je s vladarom Vaikom iz dinastije Arpad koji je nakon proglašavanja kraljem oko 1000. godine i pokrštavanja uzeo ime Stjepan I. (vl. 997.-1038.),a zbog organiziranja crkvene hijerarhije u Ugarskoj, kojoj je prethodio krvavi obračun s poganskim pristašama, dobit će pridjev ''Sveti''. Kao i u primjeru Poljske, utemeljenje crkvene organizacije neposredno povezane s Rimom, utjecat će na stvaranje neovisnosti od (svetorimskog) cara. Ugarski su kraljevi širili svoju vlast na istok gdje su na prijelazu s 10. na 11.st. osvojili područje Transilvanije (ili Erdelja), koje će kao pogranično područje često izloženo napadima vanjskih neprijatelja (Kumani) imati veliku autonomiju. Na jugu su državu proširili do Jadrana gdje se početkom 12.st. ugarski vladar okrunio za kralja Dalmacije i Hrvatske.

   Ne postoje pouzdani dokazi je li ugarski kralj pripojio ili pridružio (u smislu personalne unije) Dalmaciju i Hrvatsku, ali jasno je da je velika udaljenost od kraljevskih sjedišta u Panonskoj nizini (Ostrogon, Stolni Biograd, Višegrad, Budim) hrvatskom plemstvu ostavljala dovoljno prostora za samostalno djelovanje na području Hrvatske koja se nalazila na dinarskom zaleđu istočnojadranske obale. Što se tiče, pak, ''bizantske'' Dalmacije, ona ionako do početka 15.st. i učvršćenja mletačke vlasti, nije postojala kao nekakva jedinstvena cjelina. Zatvoreni u svoje komune, njeni su gradovi samostalno odlučivali o svojoj sudbini. Tako je primjerice, sredinom 13.st. Trogir, za razliku od Splita, bio odan kralju Beli IV. (1235-70.), dok je Zadar bio u rukama Venecije. Također, tijekom 13.st. na dijelu savsko-dravskog međurječja, točnije Zagrebačke biskupije, počela se oblikovati Slavonija koja je, kao i Transilvanija, imala relativnu autonomiju unutar Kraljevstva.

   Prvu polovicu 13.st. na društveno-političkom planu obilježili su : izdavanje tzv. Zlatne bule- isprave s kojom su se razgraničavala prava kralja i prava plemstva u korist potonjih, razvoj gradova kao posljedica dodjeljivanja statusa Slobodnih kraljevskih gradova i naseljavanja germanskog stanovništva (osobito u Transilvaniju). Nadalje, sredinom 13.st. dolazi do invazije Mongola koji su prethodno poharali Istočnu i srednju Europu, te, kao posljedica toga, stvaranje tzv. Banovina - vojno-upravnih jedinica na graničnim područjima uz Savu i Dunav i izgradnja snažnih tvrđava diljem Kraljevstva kako bi se spriječili budući slični napadi. Također, ugarski kraljevi su na papin poziv bili zauzeti i križarskim pohodima protiv heretičkih Krstjana u Bosni, koji su poslužili kao izgovor za političkim podvrgavanjem tamošnje vlasti i njenog područja.

   Općenito, u vođenju države je važnu ulogu imala velikaška elita od otprilike pedesetak obitelji od kojih je veći dio bio u Ugarskoj. Nakon izumrća posljednjeg člana vladarske obitelji Arpad (1301.) dolazi do borbi za prijestolje, a kao pobjednici će izaći ogranak obitelji Anjou (1301.-1386.), čiji su bliski rođaci tada vladali Napuljskim kraljevstvom.

Izvori
    • Stanko ANDRIĆ, ''Slavonija'', http://hipsb.hr/slavonija/
    • Mladen Ančić, ''Od zemlje do kraljevstva- mjesto Bosne u strukturi Archiregnuma'', Hercegovina: Časopis za kulturno i povijesno nasljeđe, vol.26, br.1, listopad, 2015.
    • Tomislav BALI, Slavonski meandar - Prostor i pojam Slavonije u XIII. Stoljeću, Zagreb: Srednja Europa, 2014.
    • Marc BLOCH, Feudalno društvo, Zagreb, 2001.
    • Ulf DIRLMEIER, Povijest Njemačke, Zagreb, 1999.
    • Vinko FORETIĆ, Studije i rasprave iz hrvatske povijesti, Split, 2001.
    • Ladislav HEKA, ''Hrvatsko-ugarski odnosi od srednjeg vijeka do Nagodbe iz 1868. s posebnim osvrtom na pitanje Slavonije'', ScriniaSlavonica, 8/2008, br.1.
    • Bože MIMICA, Slavonija od antike do XX. stoljeća, Zagreb, 2009.
    • Geza PALFFY, '' Prekogranična povezanost Nikole IV. i Nikole VII. Zrinskog '', Susreti dviju kultura: obitelj Zrinski u hrvatskoj i mađarskoj povijesti (gl.ur. Romana Horvat),Zagreb, 2012.
    • ''banovina'', http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=5742
    • ''Duke of Transylvania'', https://en.wikipedia.org/wiki/Duke_of_Transylvania
    • ''Kingdom of Hungary'', https://en.wikipedia.org/wiki/Kingdom_of_Hungary#High_Middle_Ages
    • '' Mađarska'', http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=37947
    • ''slobodni kraljevski gradovi'', http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=56666
    • ''Zlatna bula Andrije II.'', http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=67294
    • Zlatko Lukić, Ban Matija Ninoslav'' http://povijest.net/matija-ninoslav/
    •  Grb: https://en.wikipedia.org/wiki/Coat_of_arms_of_Hungary