Grofovija Provansa

(Danas dio: regije Provance-Alpes-Cote Azur u južnoj Francuskoj)

Njeni grofovi će od početka 12.st. do sredine 13.st. biti katalonski grofovi iz Barcelone. Govorni jezik u Provansi je jedan od dijalekta oksitanskog jezika, te srodan s katalonskim jezikom. Provansa je uz regiju Languedoc s Toulouseom bila u prvoj polovici 13.st. područje raširenog heretičkog pokreta – Katara, koji su svoju vjeru doživljavali kao ortodoksniju varijantu kršćanstva. Temeljni uzroci nastanka i porasta heretičkih pokreta bili su raskošan život Crkve, sukob svjetovnih i crkvenih struktura za moć i bogatstvo, bogoslužje na nerazumljivom latinskom jeziku. Pridržavali su se dualističkog učenja prema kojem je sve materijalno zlo, čime su istovremeno kritizirali katoličku Crkvu. Katari su napadali društvo, vlasništvo, društvenu hijerarhiju i zemaljske ustanove, a zauzvrat nije pružala nikakav drugi sustav vladavine. Crkva je za rat protiv njih angažirala plaćenike sa sjevera Francuske. Ratovi su trajali oko 40 godina, a bili popraćeni skandaloznim i surovim pokoljima nakon kojih se katarstvo iskorijenilo.

Francuski su kraljevi katarske pohode iskoristili i za učvršćivanje vlasti u južnim dijelovima Francuskog kraljevstva te kraljevstva Burgundije. Upravo će u Provansi ženidbenim putem zavladati kraljev brat (1246), grof Anjou,  čija će obitelj ubrzo steći i prijestolje Kraljevstva Napulja i Sicilije (1266). Otada će oni biti u stalnom sukobu s Krunom Aragona i Katalonije budući da su im se interesi u južnoj Francuskoj i južnom dijelu Apeninskog poluotoka preklapali.