Republika Čehoslovačka
Novostvorenoj Čehoslovačkoj je 1918. godine nezavisnost dala saveznička pobjeda, a pomoć nakon toga Francuzi i njen kapital. U vizijama zapadnoeuropskih kapitalističkih sila ona je trebala predstavljati jednu od barijera od socijalističke revolucije iz Rusije, ali i preventivnu garanciju Francuskoj protiv njemačke agresije.
Grb
Dres
| Pozicija | Ime | Prezime | Mjesto rođenja | Like | Dislike | |
|---|---|---|---|---|---|---|
| GK | Lukas | HRADECKY | Bratislava |
15 |
6 |
|
| GK | Petr | CECH | Plzeň |
10 |
0 |
|
| GK | Tomas | VACLIK | Ostrava |
0 |
2 |
|
| DC | Jakub | BRABEC | Prag |
0 |
1 |
|
| DC | Marek | SUCHY | Prag |
0 |
1 |
|
| DC | Martin | ŠKRTEL | Handlová |
32 |
10 |
|
| DC | Milan | ŠKRINIAR | Žiar nad Hronom |
41 |
6 |
|
| DLC | Michal | KADLEC | Vyškov |
1 |
2 |
|
| DRLC | Tomas | KALAŠ | Olomouc |
5 |
1 |
|
| DRLC | Tomas | HUBOCAN | Žilina |
4 |
3 |
|
| DRL | Theodor | GEBRE SELASSIE | Třebíč |
7 |
1 |
|
| DR/MR | Pavel | KADERABEK | Prag |
1 |
0 |
|
| DLC/ML | Filip | NOVAK | Přerov |
1 |
2 |
|
| DMC | Vladimir | DARIDA | Sokolov |
1 |
0 |
|
| MC | Jakub | JANKTO | Prag |
1 |
0 |
|
| MC | Stanislav | LOBOTKA | Trenčín |
10 |
6 |
|
| MRC | Matus | BERO | Ilava |
2 |
4 |
|
| AMC | Borek | DOCKAL | Městec Králové |
1 |
0 |
|
| AMC | Laszlo | BENEŠ | Dunajská Streda |
6 |
3 |
|
| AMC/SS | Marek | HAMŠIK | Banská Bystrica |
39 |
5 |
|
| AMC/SS | Ondrej | DUDA | Snina |
6 |
1 |
|
| AMRLC | Ladislav | KREJCI | Prag |
1 |
0 |
|
| MRL | Jaromir | ZMRHAL | Žatec |
1 |
0 |
|
| AMRL | Miroslav | STOCH | Nitra |
3 |
2 |
|
| AMRL | Robert | MAK | Bratislava |
6 |
2 |
|
| AMRL | Vladimir | WEISS | Bratislava |
8 |
2 |
|
| FRLC | Matej | VYDRA | Chotěboř |
0 |
1 |
|
| FC | Patrik | SCHICK | Prag |
6 |
4 |
|
| FC | Tomas | NECID | Pelhrimov |
0 |
1 |
U Čehoslovačkoj je napredovala parlamentarna demokracija, razvijala se industrija, povećavao stupanj pismenosti itd. Međutim, velike će konflikte izazvati manjinsko pitanje. Republika je bila formalno država Čeha i Slovaka u stvarnosti slovačko pitanje tretirano kao manjinsko. Uz njih ostale brojne manjine su bili višestoljetni starosjedioci Nijemci iz regije Sudet, koje je predsjednik Tomas Masaryk (vl. 1918-1935) nazvao ''doseljenicima'', te Poljaci i Mađari. Ukupno su ta četiri naroda činili 50% Čehoslovačke. Zbog obračuna s husitizmom (religijski pokret Jana Husa u 15.st.) na čiju su ''slavnu prošlost'' Česi tijekom 19.st. budili uspomene, ali ponajviše zbog tijesnih veza s omraženom habsburškom dinastijom, katolička Crkva je u novoj državi izgubila vladajući položaj u javnom životu.
Iako su se našli u zajedničkoj državi, Česi su kroz povijest više bili povezani sa Zapadom, a upravo se u sukobu s Nijemcima i nametanjem njemačke kulture i političke prevlasti konstruirala češka moderna nacija. Slovacima su , pak, Mađari i njihova politika bili oni ''Drugi'' prema kojima se oblikovao slovački identitet. Uostalom, nikad u povijesti nije ni postojala nekakva srednjovjekovna slovačka država (iako su slovački romantičari skloni ukazivati na Moravsku državu – vidi Europsko prvenstvo 868.), dok se njeno područje sve do 1918. nazivalo Gornja Ugarska. Razlaz će se pokazati neminovnim, a do njega će i doći krajem tridesetih kada Hitler okupira Češku i omogućuje Slovačkoj državu pod njemačkim protektoratom.
Izvori
- Felipe FERNANDEZ-ARMESTO, Narodi Europe, Zagreb, 1997.
- Grupa autora, Povijest: Prvi svjetski rat i poslijeratno doba (1914. - 1936.) , knjiga XVI., Zagreb 2008.
- Božena VRANJEŠ-ŠOLJAN, ''T. G. Masaryk i nova Europa nakon Prvoga svjetskog rata'', Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, 37/2005.
- Alan John Percivale TAYLOR, Uzroci Drugog svjetskog rata, Zagreb, 1994.
- Grb: https://en.wikipedia.org/wiki/Coat_of_arms_of_Czechoslovakia