Kraljevina Belgija
Belgija je nastala izdvajanjem iz Nizozemskog Kraljevstva (1830-39) obuhvaćajući teritorij koji se a do tada nazivao južna/španjolska/austrijska Nizozemska. Ali, kako bi se razlikovali od države od koje su se odvojili ustanici su uzeli naziv Belgija, prema nekadašnjoj rimskoj provinciji Belgici što se dijelom prostirala tim područjem.
Grb
Dres
Pozicija | Ime | Prezime | Mjesto rođenja | Like | Dislike | |
---|---|---|---|---|---|---|
GK | Steve | MANDANDA | Kinshasa |
2 |
8 |
|
GK | Thibaut | COURTOIS | Bree |
17 |
2 |
|
DC | Vincent | KOMPANY | Uccle |
15 |
0 |
|
DLC | Jan | VERTONGHEN | Saaint Niklaas |
12 |
1 |
|
DLC | Thomas | VERMAELEN | Kapellen |
5 |
1 |
|
DR/MR | Thomas | MEUNIER | Saint Ode |
4 |
0 |
|
DL | Jordan | LUKAKU | Antwerpen |
2 |
1 |
|
DC/DMC | Bjorn | ENGELS | Kaprijke |
2 |
1 |
|
DMC | Gianneli | IMBULA | Vilvoorde |
2 |
0 |
|
DMC | Youri | TIELEMANS | Sint-Pieters-Leeuw |
8 |
0 |
|
DMC/DC | Leander | DENDONCKER | Passendale |
1 |
0 |
|
MC | Axel | WITSEL | Liège |
3 |
0 |
|
MC | Mousa | DEMBELE | Antwerpen |
6 |
1 |
|
MC | Radja | NAINGGOLAN | Antwerpen |
9 |
0 |
|
MC/SS | Marouane | FELLAINI | Brussels |
5 |
0 |
|
MRLC | Dennis | PRAET | Leueven |
5 |
0 |
|
AMRLC | Eden | HAZARD | Le Louviere |
19 |
1 |
|
AMRLC | Kevin | DE BRUYNE | Drongen |
22 |
0 |
|
AMRL | Yannick | CARRASCO | Bruxelles |
4 |
0 |
|
FRLC | Divock | ORIGI | Ostend |
3 |
0 |
|
FRLC | Dries | MERTENS | Leuven |
9 |
0 |
|
FC | Christian | BENTEKE | Kinshasa |
2 |
1 |
|
FC | Dieumerci | MBOKANI | Kinshasa |
3 |
0 |
|
FC | Michy | BATSHUAYI | Bruxelles |
8 |
1 |
|
FC | Romelu | LUKAKU | Antwerpen |
12 |
3 |
(Danas: Belgija, Kongo, DR Kongo)
U Belgiji je nakon uspostavljanja nezavisnosti ubrzo donesen Ustav koji nije bio demokratski, ali je ipak isključio bilo kakvu mogućnost samovolje belgijskog kralja i izvršne vlasti te donio načelo odvajanja Crkve od države. Unutarnju politiku Belgije u drugoj polovici 19.st. i početkom 20.st obilježit će sukobi liberalne i katoličke grupe, osobito oko problema utjecaja religije u obrazovanju, a u konačnici će završiti pobjedom katoličke strane.
Suvremena Belgija se od svog začetka dijelila na flamanski sjever s nizozemskim jezikom i valonski jug s francuskim. Belgija je postala neovisna u vrijeme ideala da je nacija povezana s određenim jezikom. Međutim, mogućnost usvajanja francuskog jezika kao jedinog jezika je bila odbačena kako bi se naglasila razlika između Belgije i njezinog moćnog susjeda Francuske – u kojoj je postojala samo francuska nacija. Osim jezika, postojali su i društveni te gospodarski elementi koji su doprinijeli produbljivanju razdora između Flamanaca i Valonaca u 19. st.: nezaposlenost među Flamancima je bila na usponu zbog opadanja tekstilne industrije i sveopćeg zanemarivanja padajućeg gospodarstva od strane vlasti. Valonija, nasuprot tome, je doživjela period gospodarskog rasta sa svojim gospodarstvom zasnovanim na industriji rudnika ugljena i čeličnoj industriji. Također, ideološke su se razlike pokazale i na poljima stranačkih politika te religije, Valonija je bila liberalnija i socijalistička, a katolička Flandrija konzervativna.
U istom razdoblju kreće i duga borba za ravnopravnost flamanskog jezika (dijalekt nizozemskog) s francuskim, a budući da je bila industrijski razvijena zemlja dolazi i do uspona radničkog pokreta i Belgijske radničke partije, što će utjecati na pokretanje brojnih štrajkova koji će postati sastavni dio političkih procesa u državi. U vanjskoj politici, Belgija je 1880-ih uspjela zadobiti i svoje prve kolonijalne posjede što su se nalazili oko rijeke Kongo u srednjoj Africi gdje su kolonisti istrijebili domorodačko stanovništvo. Kršenje belgijske neutralnosti 1914. od strane njemačkih snaga (1914), kako bi zauzeli strateški važan prostor pri napadu na Francusku, poslužit će Velikoj Britaniji kao povod za objavljivanje rata Njemačkoj koji je ionako već visio u zraku desetljećima.
Izvori
- Felipe FERNANDEZ-ARMESTO, Narodi Europe, Zagreb, 1997.
- Grupa autora, Povijest: Napoleon, restauracija i revolucionarna kretanja (1800 – 1848), knjiga XIII., Zagreb 200.
- Ulrike Vogl, Matthias Hüning (2010) ''One Nation, One Language? The Case of Belgium'', Dutch Crossing, 34:3,
- Grupa autora, Povijest: Kolonijalna carstva i imperijalizam (1871. - 1914.) , knjiga XV., Zagreb 2008.
- ''Gallia Belgica'', ttps://en.wikipedia.org/wiki/Gallia_Belgica#Belgica_as_the_name_of_the_Low_Countries
- ''History of Belgium'', https://en.wikipedia.org/wiki/History_of_Belgium
- Grb: https://en.wikipedia.org/wiki/Coat_of_arms_of_Belgium